Električni trotinet. Lak je, brz, zabavan, elegantan i bez znoja, a košta koliko i jedan pametni telefon. Sigurno pun pogodak? Zavisi gde ciljamo.
Naše svakodnevne odluke i navike oblikuju naš ekološki otisak. Bilo da je mali ili velik, dobar ili loš, ovaj otisak postaje vidljiv tek kada nas i drugi zaprate. Poput trotineta na struju, i očuvanje planete je sve više "in", pa hajde da bacimo malo svetla na temu i pomognemo u donošenju informisanih odluka. Dok i u Srbiju ne stigne servis za iznajmljivanje, razmotrićemo okolnosti kupovine jednog električnog trotineta za lične potrebe i uporediti ovu sa drugim postojećim opcijama.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXUmW7xnBNDncQjWWu-cYwnsTVOV-oSJcMEVSMWwUgLk7y5rcKAtFlUZfCfS81N1rxIAW2xJJ_Y_4cx-9dYGk-nBtHpedWKUi34dh0IU-NglCCcmf8QtZ9J2zoPMHS4yM8kdRaEm2YnZOz/s320/elektricni+trotinet+-+koji+kupiti.jpg)
O prednostima ovog prevoznog sredstva dovoljno će reći distributeri, prodavci i korisnici. Električni trotinet napaja litijumska baterija, poput one u pametnom telefonu, ali 2 do 10 puta jača. Ova činjenica ima nekoliko praktičnih posledica u odnosu na bicikl - potrošnju struje, kratak životni vek trotineta i stvaranje opasnog otpada. Baterija će vas u boljem slučaju voziti nekih 2 sata ili 30 km. Uz pola sata vožnje dnevno, trošićete isto struje koliko vaš pametni telefon. A kao u telefonu, i baterije trotineta imaju životni vek od svega 1-3 godine. To znači da biste za ceo život kupili i odbacili do par desetina trotineta, ili bar toliko baterija. O potrošnji resursa (ruda, energije), zagađenju i uništavanju okoline i uslovima rada ljudi pri proizvodnji litijumskih baterija i nakon isteka roka trajanja biće reči nekom narednom prilikom, a za sada je dovoljna i ova vest.
Po dometu i brzini, električni trotinet je najsličniji biciklu. Najveći deo putanja pređenih električnim trotinetima su razdaljine koje se mogu preći i pešice, a obično i biciklom. I bicikl i noge idu na biogorivo - hranu koju sami biramo. Vožnja bicikla do posla ili škole i natrag može značiti garantovanih 30 minuta fizičke aktivnosti svakog dana. Bicikl može trajati i ceo život, uz povremene popravke i zamenu delova. Nema opasnog otpada i gotovo je u celosti reciklabilan.
Ako je rezultat poređenja očigledan, da li treba da osudimo trotinet? Vratimo se na početak, a to su razlozi kupovine. Univerzalna svrha prevoznog sredstva je da pruži slobodu kretanja. Uzmimo u obzir da trotinet lako možemo sklopiti i poneti sa sobom, što smanjuje mogućnost krađe. Za svakoga ko je više puta ostao bez bicikla, razumljlivo je da sada razmatra alternative. Ipak, u tom slučaju i po nas i po planetu može biti dugoročno isplativije nabaviti bicikl manje vrednosti i dva lokota visoke ocene bezbednosti.
Ako razmatramo prelazak sa automobila na nešto agilnije i lakše, verovatno da je električni trotinet dobra odluka po životnu sredinu, u pogledu promene navika i efikasnijeg korišćenja prostora i energije. Ipak, postavimo sebi pitanje - zašto ne pešice, biciklom ili javnim prevozom? Prepoznajmo šta nas tačno odvraća od ovih opcija. Ako nam se vožnja bicikla čini previše napornom, da li je to slučaj i sa bilo kom drugom fizičkom aktivnošću? U slučaju da je tako, imamo priliku da radimo na našem fizičkom zdravlju. Ako je u pitanju loša infrastruktura, moguće je da postoji lokalna organizacija koja se već bavi tim problemom i kojoj na neki način možemo pružiti podršku. One su često naša poluga pritiska prema institucijama da rade u interesu nas, građana.
Ako, na kraju, shvatimo da nemamo neki poseban razlog za kupovinu trotineta, a stalo nam je do životne sredine - vreme je za jedno "NE". Majka planeta je samo jedna i njeni resursi su ograničeni. Postavljanje pitanja da li nam je nešto zaista potrebno, pre odluke o kupovini, jedna je od važnih navika koje i njoj i nama mogu doneti dobro.